Povratak iz Njemačke: između realnosti i iluzije

Sve više građana iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Srbije, nakon godina provedenih u Njemačkoj, razmatra povratak u svoju matičnu zemlju. No ono što se često u teoriji čini kao povratak „doma“, u praksi se pretvara u niz složenih prepreka — od birokracije i gubitka financijske sigurnosti do psihološkog osjećaja nepripadanja.

Ovaj tekst donosi analizu najčešćih problema povratnika, konkretne podatke o programima podrške te stvarna iskustva ljudi koji su se pokušali vratiti.

Hrvatska: Poticaji postoje, ali ne mijenjaju sustav

U Hrvatskoj su povratnici najčešće suočeni sa sporom administracijom, neučinkovitom birokracijom i osjećajem društvene stagnacije. Međutim, za razliku od drugih zemalja u regiji, Hrvatska nudi razrađene programe podrške.

Najvažniji među njima su:

• Poticaji za samozapošljavanje putem HZZ-a, koji dosežu do 27.000 eura. Program je namijenjen osobama koje pokreću obrt ili poduzeće nakon povratka, uz uvjet izrade poslovnog plana.
• 👉 Više informacija ovdje
• Programi Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, koji uključuju financijsku pomoć za stambeno zbrinjavanje, obrazovanje djece i druge vidove podrške.
• 👉 Nacionalni plan razvoja odnosa RH s Hrvatima izvan RH 2022.–2027. (PDF)

Premda su ovi programi formalno dostupni, stvarna prepreka ostaje slab kapacitet lokalnih institucija, neusklađenost informacija među nadležnim tijelima te česti slučajevi lokalne korupcije i političkog utjecaja.

BiH: Povratak kao borba za osnovno dostojanstvo

U Bosni i Hercegovini stanje je znatno teže. Povratnici se suočavaju s nizom strukturalnih problema: nepristupačnost zdravstvene zaštite, nepovezanost teritorija, diskriminacija te nepostojanje državne strategije za reintegraciju. Prema podacima iz izvještaja nevladinih organizacija, samo 1 % povratnika uspijeva pronaći stalni posao.

Dokumenti i izvještaji:

• Povratak u istočnu Bosnu – ALDI BiH (PDF)
• Radio Slobodna Europa – Samo 1 % povratnika zaposleno
• Detektor.ba – UN upozorava na probleme povratnika i manjina

U nedostatku institucionalne pomoći, povratnicima preostaje oslonac na međunarodne organizacije i lokalne nevladine inicijative.

Srbija: Djelomična pomoć, ali bez jasne strategije

U Srbiji je najveći izazov nedostatak jedinstvene politike prema povratnicima, iako postoje korisne inicijative, osobito u suradnji s međunarodnim partnerima.

Istaknuti programi:

• Program “Povratak u nove šanse”, provodi se uz podršku njemačkog GIZ-a, a uključuje savjetovanje, obuke i podršku za samozapošljavanje.
• 👉 Izvještaj KIRS – PDF
• Portal “Tačka povratka”, kao informacijska platforma za građane iz dijaspore.
• 👉 www.tackapovratka.rs
• Analiza održive reintegracije (Secons)
• 👉 Policy brief – PDF

Povratak u praksu: iskustvo koje govori više od statistike

Dok službene statistike bilježe brojke, istinski uvid u stanje daju povratnici sami. Jedan od njih je Josip S. iz Minhena, koji je nakon više od deset godina razmišljao o povratku, ali je u konačnici odustao:

“Zaključak je da je najveći problem vratiti djecu nakon 10 godina Njemačke u matičnu zemlju. Problem s administracijom i korupcijom, posebno lokalnih šerifa. Gubi se sigurnost po pitanju financija, radi se za znatno manje novaca. Po svim parametrima i analizama, novi početak u domovini bio bi moguć, ali onda se moraš ponovno prilagoditi ljudima koji nisu isti – a ni ti više nisi isti. Svi pričaju o nekoj politici... gubi se smisao. Za sada je opcija jedino turistički posjet domovini pa opet nazad. Jer ne da mi se više. Ako mi neko da bar jednu uspješnu priču iz Hrvatske – ja se sutra vraćam.”

Zaključak

Povratak iz Njemačke moguć je — ali nije jednostavan. Čak i kada formalne mogućnosti postoje, bez stabilnog pravnog sustava, jasne državne strategije i funkcionalne lokalne uprave, povratak ostaje rizičan pothvat. U međuvremenu, mnogi ostaju u "međuprostoru" — između dvije zemlje, dva jezika i dva identiteta.

Ako postoji nada za promjenu, ona neće doći iz sustava — nego iz priča koje nadahnjuju druge da pokušaju.